๐๐๐๐ ๐๐๐ฌ๐ญ๐-๐
๐๐ข๐ซ๐, ๐๐ ๐๐ฎ๐ฅ๐ฅ๐ฎ ๐๐๐๐.
Exelรฉnsia Presidente Autoridade Munisipal Manufahi, ๐๐ฎ๐ข๐ฌ ๐๐๐ซ๐ฬง๐๐ฅ ๐๐ ๐๐จ๐ฌ๐ญ๐ ๐๐๐ฏ๐๐ซ๐๐ฌ, hamutuk ho Diretรณr SMASA, Xefi Suku Rotutu, Grotu, Betano no Xefi Aldeia sira Partisipa iha Seremonia Lansamentu Projetu Kiwa Preserve no Seremonia neโe halao iha Novu Turismu Bidau Lisidere Dili.
PRESERVE Pacific Resilience through Secure livelihoods, Ecosystem and Resource management, valued culture and Equity mak projetu reziliรฉnsia klimรกtika rejionรกl ida ne’ebรฉ sei implementa iha Timor-Leste, Papua Nova Guinรฉ no Samoa, husi Maiu 2026 to’o Setembru 2029. WaterAid Australia lidera projetu ne’e iha parseria ho Live & Learn no Permatil Global, ho apoiu hosi Inisiativa Kiwa. Projetu ne’e uza solusaun bazeia ba natureza atu proteje ekosistema, haburas seguransa bee no ai-han, no hametin moris-dignu komunidade sira.
Iha Seremonia Lansamentu neโe iha Diskursu Exelรฉnsia Presidente Autoridade Munisipal Sublina katak: โIha Timor-Leste, projetu ne’e sei servisu hamutuk ho komunidade iha area mota Karau ulun. inklui Suku Daisua, Rotuto, Grotu no Betano. Ida ne’e importante tebes, tanba bee ne’ebรฉ tun husi foho sempre liu husi Suku sira ne’ebe pertense ba mota boot sira iha Manufahi. Bee hirak ne’e sei sirkula ba natar no tasi. Tanba ne’e, problema no solusaun hirak ne’ebe sei ofrese tenke halo mos ligasaun ho Populasaun sira ne’ebe hela iha parte foho to’o iha rai tetuk.
Hau nota katak projetu ida ne’e sei promove regra tradisionรกl sira hanesan tara bandu hodi halo reflorestasaun ba mota-ninin, protesaun ba bee matan sira, infraestrutura bio-infiltrasaun, kontrolu erozaun, prรกtika agroekolรณjika no projetu ida ne’e mos asegura partisipasaun ema hotu liliu feto, juventude no ema ho defisiรฉnsia.
Hau hakrak sita uitoan kona ba risku no potensialidade territorial iha Munisipiu Manufahi. Autoridade Munisipiu Manufahi iha koordenasaun diak ho MPIE ba elaborasaun PMOT iha Munisipiu Manufahi. Dadus diagnรณstiku PMOT hatudu katak Manufahi nia รกrea foho iha ligasaun forte ho area kostรกl iha sul. รrea foho nian iha potensialidade atu produs kafรฉ, kami, ai-fuan no hortikultura, iha sorin seluk iha รกrea kostรกl iha Betano no Alas, no zona Caraulun no Sahen, iha potensialidade boot ba natar, batar, modo, peska no produsaun alimentar sira ne’ebe orientadu ba merkadu.
Iha sorin seluk mos Exelรฉnsia Presidente Autoridade Munisipal Hodi Povu Manufahi nia Naran hato’o agradese ba Inisiativa Kiwa no parseiru finansiamentu ne’ebรฉ apoia esforsu rejionรกl ida-ne’e, inklui Uniaun Europeia, Franรงa liuhosi AFD, Kanada, Austrรกlia no Nova Zelandia. Dezenvolvimentu iha Munisipiu Manufahi la mai husi instituisaun ida de’it. Ita hato’o agradese ba WaterAid nia apoiu kleur iha Timor-Leste no Manufahi, inklui programa HALIRAS BESI, neสผebรฉ servisu ho Autoridade Munisipรกl, BTL, PARTISIPA, grupu maneja fasilidade bee no sosiedade sivil atu hametin BESI inkluzivu no reziliente. Ita mรณs rekoรฑese RAEBIA, Luta ba Futuru no JICA-GCF ba apoiu iha Suku Aitemua, Turiscai, atu dezenvolve regulamentu suku, mapa utilizasaun rai futuru no Tara Bandu atu proteje floresta, biodiversidade no rekursu naturรกl. Prosesu konsultasaun komunidade ida-ne’e fรณ ezemplu di’ak kona-ba lei tradisionรกl, planeamentu no siรฉnsia bele servisu hamutuk. Ita agradese ba Governu no povu Japaun no organizasaun DEKAPRO ba apoiu istรณriku ba kanรกl irigasaun iha Uma Berloic, Alas; no rekoรฑese JICA nia kontribuisaun ba planeamentu mestre agrikultura no dezenvolvimentu irigasaun iha nivel nasionรกl.
Seremonia neโe Marka Prezensa husi Sua Excelensia Segundu Vice Primeiru Ministru RDTL Reprezenta husi Exelรฉnsia Vise-Ministru ba Operasionalizasaun Ospitรกl Dr. Flรกvio Brandรฃo Mendes de Araรบjo, Sua Exelรฉnsia Membru Governu, Reprezentante Ministeriu no ajรฉnsia nasionรกl sira Sua Exelรฉnsia Embaixadรณr Timor-Leste ba Asuntu Klimรกtiku, Reprezentante Inisiativa Kiwa no parseiru finansiamentu, Reprezentante WaterAid Australia no WaterAid Timor-Leste, Live & Learn, no Permatil Global, Reprezentante parseiru dezenvolvimentu no organizasaun sosiedade sivรญl sira.
“โณโฏ๐น๐พ๐ถ ๐ซ๐โณ”
